Izložba slika HOMMAGE NIKOLI TESLI
Slikar, Joseph Ahel
Državni arhiv u Rijeci, 22. 01. 2007. godine
Munje i gromove – prirodne sile ovozemaljske i kozmičke datosti sapeti u službu čovjeka misao je koja traje u kontinuitetu s evolucijom ove civilizacije.
Graditi i izgrađivati u čovjekovu je duhu. No, isto je tako poražavajuće ali istinito da je u tom istom čovjeku prisutna razgradnja i destrukcija. I svijet tako funkcionira od prapočetaka pa do danas. Jedni bilježe sebe, a druge brišu, a istovremeno ti drugi pribilježavaju sebe, a potiru prve.
Ali, eto okruglih obljetnica, prigode da se slavljenički progovori, sve zakrpa, slijepi i izglanca do savršenstva najfinije izbrušenog dijamanta. Da, to je 2006. godina. Godina koju svijet obilježi i posveti Nikoli Tesli. Ne samo prošla godina, već i ova i svaka buduća su njegove; i ne samo godina, već i svaki dan. Baš svaki dan kada stisnemo prekidač svjetla, mi smo u kontaktu, u dosluhu, u posveti na Nikolu Teslu. Samo to nije u našim glavama osviješteno na takav način već je struja, takva kakva danas jest, uobičajena i što se toga tiče živimo po nekom automatizmu.
Sveprisutnost Tesle u našim životima prihvaćamo uobičajeno i normalno, a na obljetnice – malo više se okrenemo i propnemo u izricanju Tesla! Tesla! Tesla!…
Daleko od svih tih bulumentnih, euforičnih, slavljeničkih prizora, skrovito, samozatajno, s božanskom posvećenošću vode dijalog s Teslom slikari, kipari, snimatelji jednom riječju likovni umjetnici. Rijeka je te sreće, ne znam, ali čini mi se te sreće da su tri likovna umjetnika opservirala i tretirala Teslu. Još , recimo to tako, davne 1999. godine riječki slikar i kipar Željko Kranjčević Winter, napravio je projekt THNHT ( Tesla Nikola na hitnom traktu ), no nije došlo do realizacije. Glas moćnika rekao je NE! Ne mireći se s odlukama trenutnih vlastodržaca naroda i svijeta isti umjetnik Winter pravi izložbu 2005. godine na temu Tesle pod nazivom THNHT – tragovi civilizacije u OK Galeriji MMC Palah. Ranko Dokmanović, fotografski autor, napravio je seriju fotografija krajolika rodnog podneblja Nikole Tesle. Izložba je bila u Zagrebu. I treći umjetnik je Joseph Ahel čije slike imamo prigodu večeras razgledati.
Slika ima moć da nas uznemiri, da nas odmori, oraspoloži, da nas podsjeti, da nas odvede u beskrajne prostore ljepote i meditacije. Izložene Ahelove slike sve će to od nas učiniti ako se uspijemo približiti metafizičkoj razini ponuđenih slika. Ahel vrlo vješto fragmente nama poznate ikonografije ( Teslini portreti, munje, slapovi, golubica, kugla ) postavlja u jedan novi odnos čineći tako na simboličkoj ravni novu stvarnost – stvarnost slike.
Zašto kugla? Je li zato što je to najsavršeniji oblik u našem materijalno – pojavnom svijetu i njeno prisustvo na slici treba simbolizirati perfekciju i savršenost Teslinog rada? Je li ta kugla simbol kozmosa jer kozmos je sazdan od okruglih loptastih tijela i samo kao takvi mogu opstati u svojoj vječnoj kretnji nemjerljivih prostranstava? Analogno tome, progovara li slikar da je Teslina misao i djelo neprocjenjive, nesagledive i vječne vrijednosti kao sam kozmos? Ili je ta kugla, naprosto, materijalna posljedica munja i gromova koje je Tesla sapinjao i krotio.
Ptica simbolizira dušu u slikama sakralne provenijencije. U slučaju ovih slika ta ptica je bijeli golub-golubica čas u letu, čas dostojanstveno sjedi na Nijagarinim slapovima. Je li se to nad nama natkrilio Teslin duh materijaliziran u bijelom golubu-golubici ili je to veza s činjenicom da se Tesla u osami svog newjorškog hotela najradije družio i hranio golubove? No, bilo kako bilo, ovu simboliku dvoznačno možemo pročitati i kao takvu opravdano je slikar ugrađuje u svoja kompozicijska rješenja.
Gospodin Ivo Musić u katalogu ove izložbe piše da je to „… bijela golubica kao simbol svjetlosti.“
Umjetnik s posebnom pažnjom obrađuje lik Tesle služeći se principima tonske modelacije. Kao predložak mu služi fotografija spomenika, ili fotografija iz udžbenika, ili, pak, novčanica s njegovim likom. Znači, uzima lice Tesle koje je itekako dobro urezano u našu memoriju. Slikar se oslanja i računa na naše iskustvo poznavanja Tesle. Dakako, ovdje ne mislim na stručni rad, već na vizualne senzacije Teslinog lica i djela.
Ahel po istom principu obrađuje i Kip slobode, te brod, vjerovatno kao simbol prijevoza i dolaska u „Obećanu zemlju“.
Uz pažljivo obrađene segmente ( lik Tesle, golub, kugla, brod, Kip slobode) slike, tu su, do matematičke preciznosti izvučene mreže linija i raspoređene plohe unutar zadanih mjera slike. Naravno, sve ima svoju mjeru red i raspored koje slikar, njemu samo znanim pravilima, raspoređuje i u konačnici nam ih nudi za iščitavanje. Sve je na svom mjestu.
Nasuprot ovoj, recimo to tako, matematički ustrojenom sloju slike, slikar svoje -Tesline munje sasvim slobodno artikulira. Nenadano i veoma snažno se pojavljuju iz svih pravaca baš kao u stvarnom svijetu. Kao podrška ovim munjama ili elipsoidnim tragovima kretanja jajeta pojavljuje se vrlo pomno i s posebnim crtačkim impulsom obrađene površine.
G. Musić u katalogu piše: „ Amorfne mrlje i površine umjetnik isprepliće vrtložnim, talasastim ili ravnim linijama plavoga, sivoga, crnoga, smeđega, ogorjelo mrkoga, koje pretvara u grafeme da bi zadovoljio žudnju crtača u sebi.“
Slika još nije gotova. Slikar intervenira i na okviru. U ovom slučaju okvir nije pridodan kao nešto što slika treba imati, već je postao organski dio slike na kojem intervenira i tek tada kaže: „ Sad je gotovo“. I jest – evo ih tu pred nama.
Hvala slikaru što nam otvara prostor u kojem možemo, svatko na svoj način, voditi dijalog s Teslom!
Hvala i Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji na financijskoj potpori u realizaciji ove izložbe!
Borislav Božić, prof.