Izložba povodom Noći muzeja, 25. siječnja 2013. u Galeriji Principij
EKSPERIMENT U FOTOGRAFIJI
lat. Exsperimentum
• znanstveni pokus, pokušaj, proba
• iskustven, pokusni, probni, zasnovan na iskustvu, potvrđen pokusima
• izazivanje i promatranje pojave koja se ispituje pod određenim uvjetima kako bi se došlo do istine, provjerila hipoteza ili saznalo što o čemu nepoznatom ili nedovoljno poznatom
Jedna od osnovni obilježja evolucije ljudskog roda je eksperimentiranje tj. stavljanje u novi suodnos već poznatog. Tim i takvim probama koje se oslanjaju na iskustvo s dozom znatiželje i inventivnosti rađaju se ili stvaraju novumi koji jesu evolucija ili napredak civilizacije.
Pa i sama fotografija nastala je iz bezbrojnih pokusa, eksperimenata dok se receptura za njeno dobivanje nije standardizirala. Od samih početaka autori su imali potrebu za mijenjanjem uobičajenog ili standardnog postupka dobivanja fotografije i time ulazili u prostor nepoznatog s mogućnošću stvaranja nečeg novog. Svaka promjena i odstupanje od standardnog postupka donosila je u konačnici novi rezultat tj. novu i drugačiju fotografsku sliku. Često su autori htjeli probama i eksperimentima nadopuniti ili ispraviti nedostatke koji su se javljali u propisanim metodama i recepturama. Dakle povijest eksperimenata u fotografiji je jednaka duga koliko i sama povijest fotografije pa i starija. Ovo starija se odnosi na povijesna saznanja kada je čovjek kemijsko-svjetlosnim putem radio i ostavljao poruke. Svakako među prve eksperimente možemo spomenuti fotogram koji se kroz povijest pojavljuje kao legitimna i autonomna umjetnička praksa. Dupli ili sendvič negativ vrlo česta je praksa autora a po prvi put se javlja u samo praskozorje fotografije. Dakle već sredinom devetnaestog stoljeća autori kombiniraju dva negativa kako bi na scenu otvorenog prostora namontirali nebo bogato oblacima. Čak se preporučivalo autorima da u svojoj arhivi imaju nasnimljenih scena neba s oblacima kako bi ih mogli montirati po potrebi. Ovo je montaža iz „nužde“ no niz je primjera kroz povijest kada autori montiraju dva ili više negativa radi kreativnih zamisli. Niz je eksperimenata nastalo slučajno u laboratoriju koji su kasnije dobili legitimitet kreativnih postupaka kao što su: solarizacija, retikulacija, bareljef, selektivno razvijane eksponiranog papira, dodavanje ili upotreba kojekakvih optičkih elemenata, koji inače nisu namijenjeni fotografskom radu. Različite leće stavljale su se ispred objektiva snimanja ili objektiva aparata za povećavanje i time se dobivale neobične optičke i prostorne situacije. Svakako značajno mjesto u povijesti fotografije zauzima i fotokolaž koji nasataje slaganjem dijelova različitih fotografija u novu vizualnu činjenicu. Ne smije se zaboraviti niti kemogram koji po svom duhu nastajanja bliži je slikarstvu nego fotografiji ali s obzirom da koristi fotografska sredstva kemiju i fotopapir rado ga se svrstava u fotografski okvir. Pored različitih tonera za toniranje CB fotografija proizvodila se i kemija za manipuliranje crnobijelih fotografija kako bi se dobili različiti koloristički efekti. Za ovu laboratorijsku igru koristila se poznata francuska kemija Color Vear. Ovdje su spomenuti najčešći eksperimenti i koje primjere prati ova izložba. Područje eksperimentalne fotografije je znatno šire nego što ova izložba govori.
Đoko Milekić, Posljednje svjetlo
Kreatori photoshopa ugradili su u ovaj program niz mogućnosti koje podražavaju nabrojane laboratorijske postupke i eksperimente i mnogo više, tako da u konforu radne sobe uz kavu na PC iju s lakoćom stvaramo pseudo solarizacije, retikulacije, bareljefe itd.
Digitalna laboratorija je moćna i dostupna svima. Samo treba pronaći i njegovati kreativni nerv. Digitalno doba nam pruža priliku za svemoguće a na nama je da ga iskoristimo ili naprosto zalutamo i budemo izgubljeni.
Kroz Fotoklub Rijeku prošlo je niz autora koji su se u svom radu bavili eksperimentom. Jedan dio tih autora i njihovih radova izloloženo je na ovoj izložbi.
Borislav Božić, prof