Koncept predavanja za Stručni skup za nastavnike vizualnih umjetnosti i dizajna i nastavnike likovne umjetnosti i povijesti likovne umjetnosti u utorak, 24. lipnja 2014. u Građevinskoj tehničkoj školi u Rijeci i Stručnom skupu likovnih pedagoga Karlovačke županije, 13. 12. 2014. u Osnovnoj školi Grabrik u Karlovcu
Jesu li vrijedne ove fotografije. Da li iz njihovog sadržaja možemo i trebamo gledati samo sliku prirode? Da li ih samo trebamo gledati kroz platformu estetskog?
S ovim fotografijama otvaram problem i počinjem i završavam predavamnje.
KODIRANJE I DEKODIRANJE SLIKE
„… dagerotipija ne zahtijeva nikakvo znanje crtanja i ne zavisi ni od kakve manualne vještine. Svatko može da uspije sa istom izvjesnošću, i to isto tako dobro kao autor pronalaska.“
Ovo su riječi kojima je Arago davne 1839. godine objašnjavao jednostavnost novog izuma i time ubjeđivao članove Francuske akademije znanosti i umjetnosti kako bi prihvatili novi izum. Pitamo se je li ovo proročko izricanje gospodina Aragoa danas u potpunosti zaživjelo s obzirom na svemoćnost digitalne tehnologije? Ako smo na tragu teorije koja tvrdi da je fotografija samo produkt tehnike, isključena je bilo kakva diskusija o fotografskoj umjetničkoj praksi. Neovisno koju tehnološku platformu koristimo u nastajanju fotografske slike, uvijek je u konačnici jednim dijelom ovisna o tehnici, o određenoj vrsti uređaja, a u drugom dijelu o intencionalnom, o namjeri, o autorovom izboru. U svakoj fotografskoj slici, po naravi svog nastanka, prisutna je dokumentarnost.
Likovna praksa dvadesetog stoljeća vrlo je često manifestirala samo ideju u nekom obliku. To je praksa iza koje ne ostaje materijalni artefakt, već samo imamo neki oblik pojavnosti ideje. U tom slučaju fotografija je u ulozi dokumenta koji dokazuje da je određena ideja u određenom vremenu i prostoru doživjela svoju manifestnost. Tako je fotografiji koja prati procese bodi arta, land arta, performansa ili bilo kojeg drugog konceptualnog govora, prvenstvena zadaća dokumentiranje procesa ili nečega što nema trajni oblik, nečega što je prolazno. Takva je fotografija najprije dokumentarna, jer je s tom namjerom i stvarana, ali to ne znači da u konačnici ne može poprimiti i atribute umjetničkog djela. Znači, ovdje fotografiju koristimo za istraživanje, dokumentiranje jezika, koncepta i prirode umjetničkog čina
„Truplo koje gledateovdje je Bayard, izumitelj procesa koji je upravo prikazan pred vama. Poznato je da se taj neumorni eksperimentator bavio oko tri godine svojim otkrićem. Vlada je samo priznala i velikodušno nagradila gospodina Daguerra, rekla je da ne može ništa učiniti za gospodina Bayard, i jadnik se od tuge utopio. Oh hirovita li ljudskog života ….!… Njegovo tijelo bilo je u mrtvačnici nekoliko dana, i nitko ga nije prepoznao, niti pitao za njega. Dame i gospodo, bolje je da me ne gledate zbog loših osjećaja koje mogu izazvati miris koji se širi. Kao što možete primijetiti, lice i ruke od gospodina počinju se raspadati.“
Hippolyte Bayard, Utopljenik, 1840.
Primjerom utopljenika pokazujem suštinu medija fotografije. Ne mora uopće biti istinita. Bayard je to svatio na samim početcima konstituiranja fotografije kao nove likovne prakse. Uz niz nedoumica među intelektualcima toga vremena Bayard nedvosmisleno, u vapaju da zaštiti svoju stvaralačku osobnost, govori o fotografiji kao moćnom sredstvu ubjeđivanja.
Fotografija je slika kojom se bilježi trenutno i ona “hvata” sve što jest pred objektivom. Dok druge likovne discipline sintetiziraju i vrijeme i prostor, fotografija obuhvaća ograničeni isječak stvarnosti pa iz toga proizlaze različiti doživljaji iste stvari. Naprosto, o drukčijim je diskursima riječ.
Tonsure, Marcel Duscamp snimio Man Ray 1919 Ovovremeni mladić, danas česta pojava
Primjerom frizure Marcel Duscampa i frizura ovovremenih mladića, tumačim skrivenu poruku, dekodiram sloj po sloj i objašnjavam značenje kod jednog i drugog. Kontekstualizacija ideje posredstvom fotografske slike u okviru duhovnog, umjetničkog, vremenskog.
Gledanje je proces, što znači da se vrijeme pojavljuje kao element tog procesa. Fotografija nastaje u djeliću sekunde i u tom slučaju ne možemo govoriti o vremenu kao bitnom faktoru u procesu nastajanja fotografske slike. Govorimo o djeliću sekunde, toliko kratkom do mjere zanemarivosti pa stoga fotografiju definiramo kao isječak iz vremena, a zbog jasno određenog zahvatnog kuta optike kažemo da je fotografija i isječak iz prostora. Čovjek nikada ne percipira stvarnost u tako kratkim vremenskim jedinicama pa se iskustvo gledanja i konačna fotografska slika razlikuju. Zbog specifičnih prostorno-vremenskih uvjetovanosti nastanka fotografije snimatelji još uvijek snimaju, a da nemaju potpunu kontrolu nad sadržajem snimljenog kadra. Fotografija jest samostalno, autonomno umjetničko djelo koje se strukturira i čita likovnim jezikom.
Theodore Gericault, Splav Meduze, ulje na platnu, 1818.-1819. Pulitzerova nagrada za fotografiju 2012. Bombaški napada u Kabulu
I jedna i druga slika govore o tragediji: Gericaultova govori o tragediji od prije nešto manje od dvjesto godina, a fotografija svjedoči tragediju iz 2012. Snimljena fotografija je posredstvom suvremenih tehnologija i komunikacijskih platformi trenutno obišla svijet. Od tragedije splava Meduze pa do nastanka i izlaganja slike Splav Meduze prošle su tri godine.
Za ostvarivanje ideje i jasno i nedvosmisleno kodiranje poruke moramo usvojiti znanja o sredstvima koja nam toj svrsi služe.
Arnold Newman snimio je polovinom prošlog stoljeća sjajne portrete Igora Strawinskog i Alfrieda Kruppa koji potvrđuju prethodno izrečeni stav.
Arnold Newman, Portret Igora Strawinskog Alfrieda Kruppa
Tema je portret, pristup potpuno različit. I kod jedne i kod druge fotografije autor primjenjuje znanja i pravila iz likovne prakse da bi poslao poruku o njihovim osobnostima.
Kontekstualiziranjem ovih fotografija definiram i krajnju poruku a one su različite neovisno o tome što i jedna i druga fotografija prikazuju sliku prirode.
Stjepan Štimac, Jesen uz Kupu, Županija u jednom danu, Sandra Vitaljić, Neplodna tla
S ovim fotografijama završavam predavanje otkrivajući i autora i naziv fotografije te idejni kontekst nastanka fotografije.
Značenje?
Borislav Božić, prof.
